• Partneri
  • U medijima
  • Kontakt
  • English English engleski en
  • srpski srpski srpski sr
Escalating into Holocaust
  • Početna
  • Logor Sajmište
  • Zbornik
  • Baza podataka
  • Aktivnosti
    • Manifestacija I –
      Beograd 20-22.05.2016.
    • Manifestacija II –
      Niš 22.06.2016
    • Manifestacija III –
      Amsterdam 21.09.2016
    • Manifestacija IV –
      Kragujevac 19-20.10.2016
    • Manifestacija V –
      Stokholm 07.12.2016
    • Manifestacija VI –
      Novoi Sad 25.01.2017
  • Search
ћирилица | latinica

Važan datum

Septembar 1943 – nacisti su uhapsili poslednje holandske Jevreje i i deportovali ih u logore smrti. Ukupno 104.000 holandskih Jevreja ubijeno je u Holokaustu.

Mesto Sećanja

”Holandski teatar” – Hollandsche Schouwburg – bivše pozorište u Amsterdamu u kojem su nacisti držali zatvorene Jevreje pre slanja u tranzitni logor Vesterborg i daljnju deportaciju u logore smrti

Manifestacija III

21-22. septembar 2016. 
AMSTERDAM

Učesnici iz:

 

  • Javna prezentacija, predavanja i diskusija:  ”Eskalacija u Holokaust”
  • Stručni simpozijum: ”Izazovi i rešenja u razvijanju koncepta za memorijalne centre, muzeje i izložbe o Holokaustu”
  • Posete amsterdamskim muzejima o Holokaustu i Drugom svetskom ratu i razmena profesionalnih iskustava
  • Javna prezentacija, predavanja i debata: ”Eskalacija u Holokaust”

    Institut za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD) u Amsterdamu, 21. septembar 2016

Manifestacija u Amsterdamu

U sredu 21. septembra 2016. u Institutu za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD) u Amsterdamu održana je javna prezentacija projekta ”Eskalacija u Holokaust”. U okviru programa održana su i predavanja međunarodnih stručnjaka, a posetioci su pozvani da se uključe u debatu.

Domaćini i organizatori manifestacije bili su Institut za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD) i Teraforming. Odziv publike bio je iznad očekivanja – preko 50 stručnjaka, profesora univerziteta, profesionalaca na poljima muzologije i edukacije o Holokaustu, studenata doktorskih studija, aktivista i drugih zainteresovanih, popunilo je svečanu salu NIOD-a.

Program

Manifestaciju su pozdravnim govorima otvorili prof. dr Frank Van Fre (Frank van Vree), direktor Instituta za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD), i dr Erik Somers (Erik Somers), istoričar i menadžer partnerskog tima NIOD-a za projekat ”Eskalacija u Holokaust”.

Miško Stanišić, pedagog i kreativni direktor međunarodne NVO mreže Teraforming predstavio je projekat ”Eskalacija u Holokaust” od njegove razvojne faze, preko koncepta i osnovne ideje, do ciljeva i planiranih rezultata projekta. Takođe, predstavio je i koncept za edukativne materijale koji će biti proizvedeni u okviru projekta.

Predavanje Istorijska pozadina – Srbija u Drugom svetskom i koncentracioni logor na Sajmištu, održao je dr Milan Koljanin, istoričar iz Instituta za savremenu istoriju iz Beograda.

Vladimir Mijatović iz Istorijskog arhiva Beograda predstavio je koncept baze podataka žrtava logora Sajmište, metodologiju rada, izazove i prepreke, te rešenja koja su arhivisti Istorijskog arhiva Beograda razvili u toku rada na bazi podataka.  

Nikola Radić Lucati iz Centra za proučavanje i edukaciju o Holokaustu i koautor izložbe „Oktobar 1941“, predstavio je prisutnima koncepciju i sadržaj izložbe. 

Dr Erik Somers (Erik Somers) istoričar iz Instituta za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD) održao je predavanje ”Muzeji Holokausta – sećanje i predstavljanje”  (Musealisation of the Holocaust – Memory and Representation).

Dr Piter Lagru (Pieter Lagrou) profesor istorije na Univerzitetu u Briselu (Université Libre de Bruxelles) održao je predavanje ”Holokaust i kultura sećanja – primer Memorijalnog centra i muzeja Kasarna Dosen” (Holocaust and Remembrance – Kazerne Dossin: Memorial and Museum).

Nakon završetka planiranih predavanja, publika je dobila priliku da postavi pitanja i iznese komentare. Živa diskusija nastavljena je i nakon zvaničnog završetka programa, kada je u holu Instituta poslužena zakuska za goste i učesnike.

Prezentacija projekta

 Ovde možete pregledati skraćenu verziju
PowerPoint prezentacije (u PDF formatu)
koju je Miško Stanišić predstavio u NIOD-u

Stručni simpozijum: „Izazovi i rešenja u razvijanju koncepta za memorijalne centre, muzeje i izložbe o Holokaustu“

22. septembar 2016. – Holandski muzej Holokausta (muzej u nastajanju)

Website:
NIOD

Website:
National Holocaust Museum / Hollandsche Schouwburg

Website:
The Dutch Resistance Museum

Website:
Anne Frank House

Website:
National Committee 4th and 5th May

Razmena iskustava i ideja

Drugog dana programa, 22. septembra, održan je stručni simpozijum u kojem su učestvovali gosti iz Srbije, Belgije, Švedske, Hrvatske i domaćini iz Holandije. Simpozijum je održan u prostoru starog Holandskog teatra (Hollandsche Schouwburg) koji je danas muzej i mesto sećanja na žrtve Holokausta.

Moderator dvočasovne debate bio je Miško Stanišić.

Lizbet van de Horst (Liesbeth van der Horst), direktorica Muzeja holandskog pokreta otpora (The Dutch Resistance Museum) objasnila je kako je inicijativa veterana pokreta otpora tokom 1980-ih dovela do osnivanja Muzeja, a govorila je i o aktuelnim izazovima vezanim za finansiranje rada Muzeja.

Anemik Gringold (Annemiek Gringold) je govorila o idejama i planovima vezanim za Holandski nacionalni muzej Holokausta (National Holocaust Museum) koje je upravo u fazi nastajanja. Na pitanje kako rešiti dilemu predstavljanja lokalne nacionalne istorije Holokausta u okvirima šireg evropskog konteksta Gringold je odgovorila da smatra da se kroz isticanje specifičnosti Holokausta u Holandiji daje pravi doprinos širem evropskom narativu i kontekstu.

Levin Rau (Levine Rouw) koordinator međunarodnih projekata Kuće Ane Frank iz Amsterdama (The Anne Frank House) diskutovao je dilemu kako prikazati celinu obimne i komplikovane istorije Holokausta koja se odnosi na veliku grupu ljudi kroz ličnu i pojedinačnu priču.

Dr Erik Somers (Erik Somers) istoričar iz Instituta za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD) istakao je kako je važno na samom početku imati jasnu ideju da li se pravi memorijalni centar ili muzej ili kombinacija jednog i drugog.

Dr Piter Lagru (Pieter Lagrou) profesor istorije na Univerzitetu u Briselu (Université Libre de Bruxelles) je podvukao važnost stavljanja jasne granice između istorijskih činjenica i fikcije pri stvaranju edukativnih materijala i programa radionica, kako u muzejima tako i u drugim formama učenja o Holokaustu.

Nils Vitkamp (Niels Weitkamp), savetnik za edukaciju u Nacionalnom komitetu 4. i 5. maj iz Amsterdama (National Committee 4th and 5th May) je naglasio da je bitno odrediti jasnu ciljnu grupu i poruku koju ciljnoj grupi treba preneti – bilo da je u pitanju poruka vezana za sećanje i komemoraciju, ili je ona edukativnog karaktera i fokusira na građanska i ljudska prava, ili na edukaciju o Holokaustu.

Nevena Bajalica iz Kuće Ane Frank u Amsterdamu i suosnivač NVO mreže Teraforming, opisala je pozadinu i aktuelni proces planiranja permanentnog memorijalnog centra na Sajmištu u Beogradu.

Dr Milan Koljanin, iz Instituta za savremenu istoriju iz Beograda i član Komisije za utvrđivanje programske koncepcije i davanje predloga modela upravljanja Memorijalnim kompleksom na „Starom beogradskom sajmištu” istakao je da se u svakom slučaju lokalna istorija Holokausta mora ipak objasniti u kontekstu šireg evropskog konteksta Holokausta, a da se evropski kontekst Holokausta mora postaviti u širi kontekst Drugog svetskog rata. Pronalaženje pravog balansa između ova tri okvira jedan je od karakterističnih izazova u radu na stvaranju izložbi, muzeja i mesta sećanja, istakao je Dr Koljanin.

Nikola Radić Lucati, iz Centra za istraživanje i edukaciju o Holokaustu je govorio o aktuelnoj i istorijskoj perspektivi Jevrejske zajednice u Srbiji u odnosu na proces stvaranja permanentnog memorijalnog centra na Sajmištu.

Miško Stanišić, kreativni direktor NVO mreže Teraforming, i Lizbet van de Horst (Liesbeth van der Horst), direktorica Muzeja holandskog pokreta otpora su zaključili kako su se u toku stvaranja edukativnih materijala namenjenim učenicima u Srbiji, odnosno Holandiji, suočili sa veoma sličnim dilemama, te kako je razmena iskustava na ovom polju veoma dragocena.

Učesnici simpozijuma su se složili da je razgovor bio veoma zanimljiv, koristan i inspirativan. Ostvareni su neki novi kontakti, a razmena ideja i znanja svakako će svim učesnicima poslužiti u budućem radu.

Učesnici simpozijuma

  • Anemik Gringold (Annemiek Gringold) Holandski muzej Holokausta (National Holocaust Museum/Hollandsche Schouwburg), član Radne grupe za muzeje i memorijalne centre u Međunarodnoj alijansi za sećanje na Holokaust – IHRA (IHRA Museums and Memorials Working Group)
  • Levin Rau (Levine Rouw) koordinator za mežunarodne projkte u Kući Ane Frank (International Project Coordinator at the Anne Frank House)
  • Nevena Bajalica, Odeljenje za edukaciju Kuće Ane Frank u Amsterdamu i suosnivač NVO mreže Teraforming (Anne Frank House / Terraforming) i član Radne grupe za edukaciju u Međunarodnoj alijansi za sećanje na Holokaust – IHRA (IHRA Education Working Group)
  • Lizbet van de Horst (Liesbeth van der Horst) direktorica Muzeja holandskog pokreta otpora (the Dutch Resistance Museum)
  • Karlin Mec (Karlien Metz) kurator u Muzeju holandskog pokreta otpora (the Dutch Resistance Museum)
  • Nils Vitkamp (Niels Weitkamp), savetnik za edukaciju u Nacionalnom komitetu 4. i 5. maj iz Amsterdama (National Committee 4th and 5th May) i član Radne grupe za komunikaciju u Međunarodnoj alijansi za sećanje na Holokaust – IHRA (IHRA Communication Working Group)
  • Dr Piter Lagru (Pieter Lagrou) profesor istorije na Univerzitetu u Briselu (Université Libre de Bruxelles)
  • Ane Helfriš (Anne Helfrich) iz Instituta za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD Institute for War, Holocaust and Genocide Studies)
  • Dr Erik Somers (Erik Somers) istoričar iz Instituta za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD Institute for War, Holocaust and Genocide Studies)
  • Milan Koljanin, Institut za savremenu istoriju iz Beograda (Institute for Contemporary History, Belgrade) i član Akademske radne grupe u Međunarodnoj alijansi za sećanje na Holokaust – IHRA (IHRA Academic Working Group)
  • Vladimir Mijatović Istorijski arhiv Beograda (Historical Archives of Belgrade)
  • Nikola Radić Lucati, Centar za proučavanje i edukaciju o Holokaustu i koautor izložbe „Oktobar 1941“ (Center for Holocaust Research and Education in Belgrade)
  • Andreja Lekić, ispred Odseka za kulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Department for Cultural Studies Faculty of Philosophy, University of Rijeka)
  • Miško Stanišić, kreativni direktor međunarodne NVO mreže Teraforming (Terraforming)

  • Posete muzejima posvećenim Holokaustu i Drugom svetskom ratu

Poseta muzeju u nastajanju

Holandski muzej Holokausta

Holandski muzej Holokausta (National Holocaust Museum) upravo je u nastajanju. Projekat kreiranja muzeja inicirala je i finansira Jevrejska zajednica Holandije. Projekat vodi Anemik Gringold (Annemiek Gringold), koja je ujedno i član Radne grupe za muzeje i memorijalne centre u Međunarodnoj alijansi za sećanje na Holokaust – IHRA (IHRA Museums and Memorials Working Group). Pošto za sada nema dovoljno sredstava za stvaranje kompletnog muzeja, planirano je da se radovi na uređenju prostora, te koncept i postavka muzeja razvijaju i više faza, sa ciljem da se za 3-4 godine taj proces završi.

Anemik Gringold je u prostoru budućeg muzeja primila delegaciju iz Srbije, i ostale goste iz Belgije, Hrvatske i Švedske. Muzej se nalazi u prostoru bivše škole (Hervormde Kweekschool) u kojoj su se odigrali dramatični događaji za vreme okupacije. U to vreme, u susednom dvorištu su bila zatvorena jevrejska deca pre deportacije u logor Vesterborg. Članovi pokreta otpora su kroz školsko dvorište uspeli da prokrijumčare 600 jevrejske dece i na taj način ih spasu iz nacističkih kandži.

Od ranije postoji jedan drugi muzej, preko puta sa druge strane ulice, u starom teatru koji je služio kao privremeni centar za okupljanje uhapšenih Jevreja pre deportacije u kamp Vesterborg, i dalje u logore smrti. Taj muzej zove se ”Holandski teatar” (Hollandsche Schouwburg). Muzej Holandski teatar spada u širu muzeološku celinu poznatu kao ”Jevrejska kulturna četvrt Amsterdama” zajedno sa Jevrejskim istorijskim muzejem, Dečjim jevrejskim muzejom, Portugalskom sinagogotom, Jevrejskom bibliotekom Ets Haim (najstarijom još uvek aktivnom jevrejskom bibliotekom na svetu) i Digitalnim jevrejskim spomenikom.

Muzej Holandski teatar je do sada bio najvažniji deo Jevrejske kulturne četvrti Amsterdama koji je bio posvećen Holokaustu. Sa nastajanjem novog Holandskoh muzeja Holokausta, kako nam je objasnila Anemik Gringold, stvoren je prostor da se Holokaust u Holandiji predstavi iz dva ugla. Nemoć, ekskluzija i genocid biće predstavljeni u starom teatru, odnosno Muzeju Holandski teatar, dok će nada, spas i hrabrost biti predstavljeni u novom Muzeju Holokausta u bivšoj školi. Pošto je ceo projekat inicijativa Jevrejske zajednice Holandije, koncept i saržaj odražavaće jevrejsku perspektivu prema Holokaustu. No ciljna grupa je šira, i obuhvata i jevrejsku i nejevrejsku populaciju, kako iz Holandije, tako i mnogobrojne posetioce Amsterdama iz inostranstva, te naravno školsku omladinu i studente.

Za decu – iz dečje perspektive

Radionica: postavka ”za juniore” Muzeja holandskog pokreta otpora

U Muzeju holandskog pokreta otpora (The Dutch Resistance Museum) goste je primila direktorica muzeja Lizbet van de Horst (Liesbeth van der Horst). Muzejsku postavku ”za juniore” predstavila je kuratorka Karlin Mec (Karlien Metz).

Učesnici programa ”Eskalacija u Holokaust”, imali su priliku da prođu kroz radionicu i upoznaju se sa pedagoškom metodologijom postavke. Koncept se zasniva na ideji da se kroz lične priče četvoro dece predstave tipične različite perspektive i iskustva Drugog svetskog rata u Holandiji. Nakon više godina intenzivnog istraživanja, stručnjaci muzeja su pronašli odgovarajuće primere bazirane na svedočanstvima četvoro preživelih koji su u vreme rata bili deca.

za vreme rata – i danas

Pogledaj video intervju

HENK je običan holandski dečak koji, iako je Holandija okupirana, nema poseban stav o dešavanjima oko njega. On smatra da je rat uzbudljiv, ali i strašan. Henk uprkos svemu živi relativno miran život, ide u školu i igra se sa drugarima.

Devojčica EVA je Jevrejka, i proživela je teške dane antijevrejskih mera, sakrivanja i deportaciju u logor. Uspela je da preživi i vrati se u Holandiju nakon rata.

Dečak JAN je sin pripadnika pokreta otpora, čije iskustvo je ispunjeno strahom i brigom za oca koji je protivnik okupacije i aktivan član pokreta otpora. Jan je morao da se skriva kod porodica simpatizera pokreta otpora da ga nacisti ne pronađu.

NELI je ćerka aktivnog holandskog naciste, i kao četrnaestogodišnja devojčica i sama pripadnik nacističkog podmladka. Neli je proživela poniženja i sramotu nakon rata, jer su njenu porodicu smatrali izdajnicima.

U prostor postavke se ulazi kroz ”vremeplov” koji posetioce putem animacija i video snimaka postepeno vraća u 1990-te, 1980-te, 1970-te, sve do početka Drugog svetskog rata. Iz ”vremeplova” se izlazi na ”trg” koji okružuju četiri kućice u koje se može ući. Većina predmeta u kućicama su zapravo deo interaktivnog multimedijalnog interfejsa koji posetioci slobodno istražuju. Praveći sopstvene izbore, posetioci na izgled i sami učestvuju u istorijskim događajima i životima četiri glavna junaka, čije sudbine pratimo u vreme pre, za vreme i posle rata.

Kako nam je kuratorka Karlin Mec objasnila, ove četiri priče reprezentuju najtipičnije perspektive i sudbine stanovnika Holandije u vreme rata. Namerno su izabrana dva dečaka i dve devojčice, a kroz njihove priče prikazane su karakteristične uloge žrtve, pomagača, posmatrača i kolaboratora.

Posebno odeljenje posvećeno je ličnim pričama iz drugih delova sveta, iz bivših holandskih kolonija, ali i sa drugih mesta, kao što su priče dece iz Rusije, Ukrajine, Velike Britanije i Nemačke.

Ono što je posebno zanimljivo je da se na kraju izložbe posetioci susreću sa četvoro glavnih likova ovih priča – ali u današnje vreme, jer oni su sada stari ljudi koji žive u Holandiji. Posetioci mogu gledati video intervjue i čuti njihova razmišljanja o ratu, i aktuelnim problemima društva kao što su pitanja njudskih prava, diskriminacije, tretmana izbeglica itd. Poučeni sopstvenim iskustvima, i istorijskim poukama iz Drugog svetskog rata, ovi svedoci koji su rat preživeli kao deca, danas kao stari ljudi posetiocima skreću pažnju na opasnosti koje sa sobom nosi netolerancija i ksenofobija. Činjenica da decu čije smo priče upoznali možemo videti kao stvarne ljude koji i danas žive u Holandiji svakako mnogostruko pojačava verodostojnost postavke, i ostavlja dubok utisak na posetioce.

Kuća Ane Frank

Simbol i uzor poznat u celom svetu

Kuća Ane Frank u Amsterdamu je danas muzej i centar za edukaciju. Kuću u kojoj se nekada sakrivala porodica Ane Frank posetilo je od 1960 godine više od 26.000.000 (dvadeset i šest miliona!) posetilaca iz celog sveta.

Odeljenje za edukaciju Kuće Ane Frank bavi se razvijanjem metoda i nastavnih sredstava za učenje o toleranciji, ljudskim pravima, o antisemitizmu i holokaustu, kako u Holandiji, tako i kroz međunarodnu saradnju.

Oto Frank, Anin otac i osnivač Fondacije, imao je viziju da Kuća Ane Frank ne bude samo muzej, već da postane međunarodni omladinski centar. Njegova želja je bila da to bude mesto za dijalog, gde bi mladi ljudi mogli da se okupljaju, mesto koje služi kao opomena iz prošlosti, ali fokusirano na budućnost.

Kuća Ane Frank je aktivna u celom svetu, pa tako i u Srbiji. Momentalno se u Srbiji nalaze izložba ”Čitamo i pišemo sa Anom Frank”, koju je za upotrebu u Srbiji adaptirao i preveo Teraforming. Takođe, tu je i izložba ”Istorija za danas”. A počeo je i rad na edukativnim materijalima o antisemitizmu koje je razvila Kuća Ane Frank, a u Srbiji se implementiraju u saradnji sa OEBS-om, ministarstvima Vlade Republike Srbije, jevrejskom zajednicom i drugim partnerima.

Refleksije i zaključci

Nakon posete muzeju, učesnici projekta ”Eskalacija u Holokaust” su imali priliku da se sretnu sa Jan Erik Dubelmanom (Jan-Erik Dubbelman), direktorom međunarodnog odelenja Kuće Ane Frank. Cilj ovog sastanka bio je pre svega zaokruživanje amsterdamskog dela programa ”Eskalacija u Holokaust” i njegova analiza. U jednočasovnom razgovoru sa Dubelmanom učesnici su predstavili svoje refleksije proteklih dva dana programa, te izneli lična viđenja o tome koja najvažnija iskustva sa sobom nose nakon posete Amsterdamu. Svi su istakli značaj razmene iskustava, ideja i znanja sa kolegama iz različitih delova Evrope, kao i stvaranje novih kontakata. Program je bio zanimljiv i inspirativan, a ukupna organizacija manifestacije veoma uspešna.

3D virtual tour through the secret annex

  • Domaćini: Institut za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD)

    Arhiv, naučno-istraživačka institucija i istorijski monument

Još prvog dana programa, za učesnike je priređeno stručno vođenje kroz Institutu za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD) u Amsterdamu.

Institut je osnovan 8. maja 1945. godine kao ratni i vojni arhiv, sa zadatkom da kroz nezavisna istraživanja obradi istoriju Drugog svetskog rata u Holandiji i u bivšim holandskim kolonijama. Od 1999. godine Institut je deo Holandske akademije nauka i umetnosti (KNAW).

2010. godine NIOD je objedinjen sa Centrom za studije Holokausta i genocida (CHGS) i od tada radi kao Institutu za studije rata, Holokausta i genocida (NIOD).

Zgradu u francuskom renesansnom stilu u kojoj je Institut danas smešten izgradio je 1890. godine bogati trgovac duvanom nakon požara koji je delimično uništio susednu kuću.

1921. godine zgradu je otkupila nemačka banka Deutsche Bank. Za vreme rata zgradu je koristila nemačka okupaciona komanda grada. Nakon rata zgrada je konfiskovana od nemačkih vlasnika kao deo ratne odštete, i od tada je u vlasništvu holandske države.

Učesnici programa imali su priliku da obiđu arhiv, biblioteku, kancelarije i neke prostorije koje su delimično sačuvane u svom pređašnjem obliku, kao npr kupatilo na poslednjem spratu zgrade. U velikoj i luksuznoj kancelariji koju danas koristi direktor Instituta priređen je ručak za goste.

Fotografije:

u boji: Miško Stanišić
crno-bele: Nikola Radić Lucati

Podeli:
  • Share on Facebook
  • Share on Twitter
  • Share on Google+
  • Share on Pinterest
  • Share on Linkedin
  • Share by Mail

Istorijski arhiv Beograda:

Dragan Gačić, rukovodilac projekta

Istorijski arhiv Beograda
Palmira Toljatija 1
11070 Novi Beograd

Za partnerske organizacije:

Tijana Kovčić, Istorijski arhiv Beograda
Nikola Radić Lucati, CIEH
Miško Stanišić, Teraforming
Dr Vjeran Pavlaković, Sveučilište u Rijeci
Dr Erik Somers, NIOD

Menadžment projekta:

Nevena Bajalica, menadžer projekta
Teraforming / Kuća Ane Frank Amsterdam

Kontakt

kontakt formular

© Copyright - Eskalacija u Holokaust 2016–2017
  • Partneri
  • U medijima
  • Kontakt
Scroll to top