Važan datum
21. oktobar, Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu
-->
19-20. oktobar 2016. KRAGUJEVAC
Učesnici iz:
crno-bele fotografije: Nikola Radić Lucati
Posle uvodnih predavanja usledile su tri jednočasovne panel diskusije:
Uvodna prezenacija:
Zločini Vermahta u Kragujevcu u oktobru 1941
Nenad Đorđević, istoričar, direktor Narodnog muzeja Kragujevca
Panelisti:
Dr Milan Koljanin, isotričar, Institut za savremenu istoriju Srbije
Tilman Miler-Kukelberg, istoričar i edukator u Edukativnom i memorijalnom centru „Kuća Vanzejske konferencije“, Berlin, Nemčka;
Rade Ristanović, istoričar
Moderator:
Nevena Bajalica, Teraforming/Kuća Ane Frank u Amsterdamu, Holandija
Uvodna prezenacija:
Komparativna prezentacija uzroka i oblika masovnih odmazdi protiv civilnog stanovništva od strane nacista
Sanela Šmit, istoričar, istraživač u projektu „Progon Jevreja 1933–1945“, Institut za savremenu istoriju Minhen-Berlin (Nemačka).
(prezentaciju je interpretirala Borka Supičić)
Panelisti:
Dr Haris Dajč, istoričar, Odeljenje za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Dr Sanja Petrović-Todosijević, istoričar, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd;
Moderator:
Dr Milovan Pisari, istoričar, Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu, Beograd
Uvodna prezenacija :
EHRI-Evropska infrastruktura za izučavanje Holokausta – stvaranje digitalne infrastrukture i kontakt mreže u svetlu evropskog kulturnog identiteta i raznolikosti
Dr Martin Eikoft, istoričar, NIOD Institut za studije rata, Holokausta i genocida iz Amsterdama, Holandija;
Panelisti:
Silvija Krejaković, istoričar, muzejski savetnik u Narodnom muzeju Kraljevo
Aleksandar Dinčić, istoričar, Narodni muzej Niš
Ivana Gruden Milentijević, istoričar, Narodni muzej Niš;
Moderator:
Nevena Bajalica, Teraforming/Kuća Ane Frank u Amsterdamu, Holandija
Nakon sesija i panel diskusija, Nikola Radić Lucati iz Centra za istraživanje i edukaciju o Holokaustu, predstavio je kao ko-autor koncept i ideju izložbe „Oktobar 1941“, koja će u Kragujevcu biti otvorena u februaru 2017.
Konferencija u Kragujevcu okupila je brojne učesnike koji proučavaju Holokaust sa različitih aspekata: naučnih, edukativnih, istraživačkih, arhivističkih itd. U veoma živim diskusijama učestvovali su pored panelista i ostali prisutni građani iz Kragujevca i okoline: Kraljeva, Čačka i Niša.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici uprave grada Kragujevca i lokalnih medija, predstavnici Muzeja Spomen parka 21. oktobar Kragujevac, Narodnog muzeja Kragujevca, Narodnog muzeja Niša, Narodnog muzeja Kraljeva. Učestvovali su i predstavnici naučnog sektora, sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, Instituta za noviju istoriju Srbije kao i sa Instituta za savremenu istoriju Srbije. Takođe su bili prisutni i predstavnici jevrejske zajednice iz Društva za očuvanje sećanja na Holokaust – ogranak u Kragujevcu, predstavnici Centra za stručno usavršavanje , biblioteka, nastavnici istorije iz gimanzija iz Kragujevca i Čačka.
U radu konferenciji su učestvovali i predstavnici partnerskih organizacija u projektu.
Veoma živa razmena mišljenja vodila se nakon svake sesije i u njoj su ravnopravno učestvovali predavači, panelisti i drugi prisutni zainteresovani građani. U mnogim pitanjima, komentarima i konstruktivnim diskusijama, razmenjena su i sučeljena različita mišljenja, iskustva i predlozi, koji su otvorili brojna nova pitanja kojima se u narednim prilikama treba dodatno baviti. Konferencija je ispunila vilj da na ovaj način poveže ljude iz različitih branši zainteresovane za istraživanje, edukaciju i sećanje na Holokaust u širem evropskom kontekstu.
UČESNICI KONFERENCIJE
Muzej spomen-park 21. oktobar , Kragujevac
Organizator radionice sa temom Edukacioni i memorijalni centar „Kuća Vaznejske konferencije“ – pedagoški rad i uspešni primer bila partnerska organizacija u projektu Teraforming.
Radionicu je vodio Tilman Miler Kukelberg, istoričar i edukator u Edukacionom i memorijalnom centru „Kuća Vanzejske konferencije“ iz Berlina, a radionici su pored eksperata koji se bave Holkaustom, prisustvovali predstavnici lokalnih muzeja i nastavnici srednjih škola i gimanzija iz Kragujevca i Čačka.
Na radionici je predstavljena istorijska pozadina Vaznejske konferencije nacističkih zvaničnika koja je održana 20. januara 1942. godine u Groser Vanzeu, predgrađu Berlina povodom „konačnog rešavanja Jevrejskog pitanja“. Tilman Kukelberg je prisutnima ukazao na pojedinosti i razloge vezane za formiranje memorijalnog i edukativnog centra na tom istorijskom mestu 1992. godine kada se obeležavala pedeseta godišnjica od održavanja konferencije, kako centar organizuje svoj rad i kako obavlja edukativne i pedagoške aktivnosti kao i na načine uspostavljanja saradnje sa nastavnicima, pedagozima i edukatorima koji se bave temom Drugomg svetskg rata, nacizmom i Holokaustom.
Radionica je izazvala posebno interesovanje prisutnih pedagoških radnika, a brojna pitanja odnosila su se u najvećem delu na dostupnost edukativnih materijal, ostvarivanje dodatne profesionalne edukacije i razmenu iskustava.